 |
Jedan od sudionika bio je Obzirom da je aktivno kao oficir JNA sudjelovao u agresiji na Hrvatsku “korektno” je da ga se ugostilo. Između ostalog kao zamjenik zapovjednika trećeg korpusa osam mjeseci je držao u okruženju Lašvansku dolinu.
Njegova uloga u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku tek se ima rasvijetliti. Nije se iskazao ratnim umijećem protiv Vojske Republike Srpske. Jedine ratne uspjehe postigao je napadima na izolirane i blokirane hrvatske enklave i osamljena sela u Srednjoj Bosni.
Sredinom 1993. sudjelovao kao predstavnik muslimansko-bošnjačke vojske na sastancima u svezi s potpisivanjem sporazuma o prekidu vatre.
Već je tijekom osmomjesečne blokade hrvatske enklave u Lašvanskoj dolini tražio predaju tamošnjeg HVO-a i to ucjenama Slobodanu Langu. Kad je humanitarni konvoj Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu konačno 20. prosinca 1993. došao do od 70.000 Hrvata Lašvanske doline i probio osmomjesečnu blokadu Središnje Bosne, dogovoreno je dvodnevno primirje. 22. prosinca 1993. izdao Merdan je izdan naredbu za napad (akcija "Krvavi Badnjak") pred kraj primirja. U naredbi između ostalog, stoji:
»Uništiti živu silu, uključivo žene, djec i starce na prostoru Novog Travnika, Nove Bile, Viteza Busovača rad ispajanja s muslimanskom enklavom Stari Vitez – Kruščica. U tu svrhu upotrijebiti sva raspoloživa ariteljerijska sredstava, pješadiju i kemijska sredstava i sve dobrovoljce iz islamskih zemalja u slavu uzvišenog All’aha dž.š.«
(Džemo Merdan, zapovjed za napad 22. prosinca 1993.)
Samo u zločinu počinjenom u Križančevom selu ubijeno je 64 Hrvata od čega je 30 zarobljenih pripadnika HVO, a ostalo su civili. Zarobljene pripadnike HVO mudžahedini su odveli u svoj logor i ubili. General Merdan koji je potpisao zapovijed za akciju “ Krvavi Badnjak” trideset godina nakon tih zločina došao fino u goste u Zagreb. Također, bio je svjedok tužiteljstva protiv Darija Kordića. Po članku koje je objavilo glasilo SDA druženje je bilo ugodno. Na ponos sudionicima.
