Samostan časnih sestara Družbe Kćeri Božje ljubavi Josipovac je rimokatolički samostan u Tuzli. Nalazi se prema istoku Tuzle, u pravcu Slavinovića s lijeve strane. Prema novoj izmjeri, nalazi se na prostoru koji obuhvata katastarske općine Slavinovića, a po starom premjeru katastarskoj općini Kolovrat. Jedan je od trinaest tuzlanskih nacionalnih spomenika BiH. 

Povijest 

 Godine 1878. Austro-Ugarska zaposjela je BiH što je stvorile preduvjete za bolji život kršćana. Vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler pozvao je, a u Bosnu i Hercegovinu 1882. godine došla je radi osnivanja misionarske službe utemeljiteljica ženske redovničke službe Kćeri Božje ljubavi majka Franziska Lechner. Godinu dana poslije dolaze prve časne sestre na područje Tuzle. Onda su se bavile bavile školstvom i brigom o mladima. Časne sestre su utemeljile sve školstvo u Tuzli, djelovale oko 65 godina sve dok ih bezbožnički i zločinački jugokomunistički režim nije opljačkao i protjerao krajem 40-ih i početkom 50-ih godina 20. stoljeća. 



FOTO: gradovrh.com
 Bosanska vlada godine darovala je 1885. Družbi Kćeri Božje ljubavi Provincije Božje Providnosti. Zemljište zvano Dragoželj nalazilo dvadesetak minuta udaljeno od središta Tuzle prema Simin Hanu. Zapušteno zemljište časne sestre su iskrčile, obradile, zasadile i postupno se formirala ekonomija prozvana Josipovac. Samostan je prozvan po poočimu Isusa, svetom Josipu koji u Katoličkoj crkvi zauzima posebno mjesto. Gradnja samostana na ovoj ekonomiji počela je 29. svibnja 1886. godine, a završena 6. rujna iste godine, kad je i blagoslovljen. Blagoslovu samostana nazočila je i Majka Franciska iz Provincije Božje Providnosti Družbe Kćeri Božje ljubavi. U samostanu je živjelo i radilo desetak sestara. Blizu samostana je i groblje časnih sestara, na kojem su grobovi 40 časnih sestara preminulih u Tuzli i na Josipovcu. Ekonomija samostana materijalno je pomagala Zavodu Kraljice sv. Krunice u Tuzli, otvorenog 1883. godine. 

 Pored glavne zgrade, časne su imale i kućnu kapelicu. Svećenik im je dolazio iz Tuzle. Uspostavom Titove Jugoslavije jugokomunisti su prognali nedužne časne sestre Kćeri Božje ljubavi tako da su morale napustiti Tuzlu i Josipovac, časnama su oduzele su golemo imanje s povećom kućom na Josipovcu i nakon 62 godine samostan je prestao postojati. Uz to su časnama zabranili nositi redovničko odijelo. Protjerane časne otišle su u Breške u tamošnji samostan i smjele su ponijeti samo pokretnu imovinu. Vlasti se nisu zadovoljile ni time, pa su uskoro otjerale časne i iz Brežaka.



 Vlasti su samostan proglasile zemljište državnim vlasništvom. Odlukom Ministarstva poljoprivrede i stočarstva NR BiH, Odjeljenja za agrarnu reformu i kolonizaciju (br. 990/47 od 27. siječnja 1947.), nacionalizirale su ekonomiju i samostan. Dodjeljivan je raznim subjektima i bio je prenamjenjivan, od školske, preko privredne do stambene namjene. U bivšem samostanu bila je poljoprivredna škola, potom razne poslovne djelatnosti i privatni stanovi. Sve je to dovelo do toga da je zapušten i prepušten samouništavanju. 

Groblje u kojem su ukopane časne sestre - JOSIPOVAC
 Neodgovarajuće održavanje i nemar doveli su do devastiranja i samostana i ekonomije. Na osnovi peticije/prijedloga. Elizabete Ane Ćosić, FDC, Družba Kćeri Božje ljubavi iz Tuzle od prosinca 2013. godine, pokrenut je postupak za proglašenje samostana Josipovac u Slavinovićima u Tuzli i groblja Josipovac u Tuzli nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. 5. studenoga 2014. proglašen je nacionalnim spomenikom BiH u svojstvu povijesnog spomenika. Groblje časnih sestara ne uživa režim zaštite utvrđen ovom odlukom, jer prema Kriterijima za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima nadgrobnici ne ispunjavaju uvjete.


 Samostan još nije vraćen časnim sestrama. Od 2005. godine Družba sestara kćeri Božje ljubavi u Tuzli sve do danas bezuspješno je nekoliko puta pokušavala u svoje vlasništvo vratiti samostan Josipovac, usprkos svoj dostavljenoj dokumentaciji. Više puta im se pokušavalo reći neistinu da "tu nije bio sakralni objekt". Na lokaciji Josipovac nalazi se odašiljač, a na nacionaliziranom zemljištu na toj lokaciji bilo je nekoliko objekata među kojima je i jedna zgrada s čak osam stanova, koje su prijeratni korisnici stanova uspjeli otkupiti temeljem odredbe o stanarskim pravima koje su izjednačene s vlasničkim. Časne sestre bore se i s nelegalnom gradnjom puta preko posjeda, zbog čega su se obratile gradonačelniku.

Fotografija samostana: Ivana Jurić
______________________________________________________________________________________________________________________
  1. Ivana Jurić - Podsjetnici vremena: Samostan Josipovac u Tuzli
  2. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom
  3. Nacionalni spomenik. Pravoslavna crkva i groblje na Trnovcu
  4. Faktor.ba S. K. :Znate li šta je na listi: Ovo je 13 nacionalnih spomenika Grada Tuzle (FOTO)
  5. Vecernji.ba/ilustracija: Samostan Josipovac, svjedok dolaska prvih časnih sestara u Tuzlu, prepušten zubu vremena
  6. Facebook - gradovrh.com
  7. Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK Samostan Josipovac, novi Nacionalni spomenik u Tuzli
  8. Soli -  komunistickizlocini.net: Partizanska otimačina crkvene imovine i progon časnih sestara iz Tuzle 
  9. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Samostan "Josipovac" u Slavinovićima. Status spomenika -> Peticija
  10. Vecernji.ba Zoran Krešić: Krče put kroz posjed časnih sestara u Tuzli
Pokreće Blogger.